Kada nakon pedesete ili šezdesete čuješ dijagnozu “skolioza”, prva pomisao obično je pogrešna, zamišljaš dijete s krivim leđima i misliš da je to nešto što se propustilo u mladosti. Degenerativna skolioza kod starijih osoba nastaje potpuno drukčije: kralježnica se iskrivila jer su se diskovi i zglobovi istrošili, ne zato što je netko nešto propustio. Ako spadaš u skupinu odraslih osoba sa skoliozom u dobi od 50 i više godina i tek si dobio/la ovu dijagnozu, dobra vijest je da se ovakva skolioza kod velike većine ljudi uspješno vodi bez operacije, uz pravi pristup liječenju boli i stabilizaciji kralježnice.
Što je degenerativna skolioza i kako se razlikuje od idiopatske?
Degenerativna skolioza, poznata i kao de novo skolioza, bočno je iskrivljenje kralježnice koje nastaje u odrasloj dobi zbog trošenja diskova i malih zglobova kralježaka za razliku od idiopatske skolioze koja nastaje u djetinjstvu ili adolescenciji iz nepoznatog uzroka. Kod idiopatske skolioze kralježnica raste asimetrično; kod degenerativne, kralježnica koja je godinama bila potpuno ravna postupno gubi simetriju jer strukture koje je drže stabilnom slabe.
Ova razlika nije samo teoretska, izravno utječe na cilj liječenja. Kod djeteta se radi na zaustavljanju napredovanja krivine dok kralježnica raste. Kod odrasle osobe s ovim stanjem, fokus je na smanjenju boli, očuvanju pokretljivosti i sprječavanju daljnjeg pogoršanja, a ne na “ispravljanju” kuta koji je kod starije kralježnice mnogo teže mijenjati.
|
Kriterij |
Idiopatska skolioza |
Degenerativna (de novo) skolioza |
|---|---|---|
|
Kada nastaje |
U djetinjstvu / adolescenciji |
Nakon 45.-50. godine, na prije ravnoj kralježnici |
|
Uzrok |
Nepoznat, vezan uz rast |
Trošenje diskova i zglobova, osteoporoza |
|
Dominantan simptom |
Vizualna asimetrija, često bez boli |
Kronična bol u leđima, često prva primijećena tegoba |
|
Cilj liječenja |
Zaustaviti ili usporiti napredovanje krivine dok traje rast |
Smanjiti bol, sačuvati funkciju i pokretljivost |
|
Učestalost operacije |
Rijetko, samo kod teških krivina |
Rijetko, uglavnom krajnja opcija |
Sada kad je jasno po čemu se ova dva stanja razlikuju, prirodno je pitanje zašto uopće do toga dolazi kod inače zdrave, ravne kralježnice.

Koji su uzroci degenerativne skolioze?
Degenerativna skolioza rijetko ima jedan uzrok, obično je riječ o kombinaciji promjena koje se nakupljaju desetljećima, a tek u jednom trenutku dovedu do vidljivog iskrivljenja. Ovo stanje je znatno češće nego što ljudi misle: prema sustavnom pregledu objavljenom u European Spine Journal, neki stupanj degenerativne skolioze ima gotovo trećina odraslih starijih od 60 godina, a pojedine studije bilježe i znatno viši udio u toj dobnoj skupini.
Degeneracija intervertebralnih diskova
Diskovi između kralježaka s godinama gube vodu i elastičnost, pa se stanjuju nejednako, jedna strana diska propada brže od druge. Kada se to dogodi na više razina zaredom, kralježnica se počinje naginjati u tom smjeru, slično kao kad se guma na autu istroši neravnomjerno.
Osteoporoza kao faktor rizika
Smanjena gustoća kostiju čini kralješke podložnijima mikro-prijelomima i asimetričnom slijeganju, posebno u lumbalnom dijelu leđa. Ovo je jedan od razloga zašto se degenerativna skolioza znatno češće javlja kod žena nakon menopauze.
Asimetrično trošenje zglobnih površina
Mali fasetni zglobovi koji povezuju kralješke troše se poput svakog drugog zgloba u tijelu, taj proces zove se osteoartritis ili artroza, i drugi je vodeći uzrok uz osteoporozu. Kada se istroše nejednako, jedna strana kralježnice gubi potporu brže od druge, što tijelo kompenzira blagim uvijanjem, i tu počinje krivina.
Kad znaš odakle krivina dolazi, lakše je prepoznati i znakove koji te trebaju uputiti na procjenu, jer kod ove vrste iskrivljenja kralježnice upravo simptomi, a ne izgled leđa, obično prvi upozore da nešto nije u redu.
Koji su simptomi degenerativne skolioze?
Za razliku od adolescentne skolioze, koja često prođe bez boli, ovaj degenerativni tip se najčešće prvi put primijeti upravo zbog bolova, a ne zbog izgleda leđa.
Kronična lumbalna bol kao dominantan simptom
Najčešća pritužba je tupa, uporna bol u donjem dijelu leđa koja se pogoršava dužim stajanjem ili hodanjem, a smanjuje se u sjedećem položaju ili naginjanjem naprijed. Ova bol dolazi od preopterećenih zglobova i mišića koji pokušavaju kompenzirati novonastalu asimetriju.
Radikulopatija i bol koja ide u nogu
Kod nekih osoba iskrivljenje sužava prostor kroz koji prolaze živčani korijeni, stanje koje se stručno naziva spinalna stenoza, pa se javlja bol, trnci ili slabost koji se šire niz jednu ili obje noge. Ovo je znak da promjena nije samo estetska, već utječe i na živčani sustav, pa zaslužuje ozbiljniju procjenu.
Gubitak visine i promjena posture
Postupno spljoštenje diskova i blago iskrivljenje mogu dovesti do primjetnog gubitka visine te osjećaja da se tijelo “savija” prema naprijed ili u stranu tijekom dana. Mnogi pacijenti to prvo primijete na starim fotografijama, a ne u ogledalu.
Ako prepoznaješ ove simptome kod sebe ili nekog bliskog, sljedeće pitanje je logično, što se s tim uopće može učiniti, i mora li to nužno značiti operaciju.
Kako se liječi degenerativna skolioza konzervativno?
Velika većina slučajeva degenerativne skolioze uspješno se vodi bez operacije, cilj nije poništiti krivinu, već stabilizirati kralježnicu, smanjiti bol i sačuvati funkcionalnost i kvalitetu života u svakodnevnim aktivnostima.
Kako se potvrđuje dijagnoza: RTG, MR i klinički pregled
Prije nego što se odredi plan terapije, potrebna je jasna slika stanja kralježnice. Osnovni pregled uključuje procjenu posture i pokretljivosti, dok RTG snimka pokazuje stupanj i smjer krivine. Ako postoji sumnja na spinalnu stenozu ili pritisak na živac, liječnik će uputiti i na MR, koji prikazuje meka tkiva i diskove preciznije od RTG-a.

Fizioterapija i Schroth principi prilagođeni starijima
Principi Schroth metode, trodimenzionalno disanje, aktivna korekcija držanja i jačanje asimetrično oslabljenih mišića, mogu se prilagoditi i odrasloj, degenerativnoj kralježnici, uz manji intenzitet i fokus na bol umjesto na korekciju kuta.
Upravljanje boli, fizikalna terapija, terapija suhim iglama
Kod izražene mišićne napetosti i okidačkih točaka koje nastaju kao kompenzacija, terapija suhim iglama može brzo smanjiti bol i olakšati sudjelovanje u vježbama stabilizacije.
Kod nekih pacijenata, liječnik može uz vježbe preporučiti i privremeno nošenje ortoze ili steznika, radi rasterećenja kralježnice dok se ne ojačaju stabilizacijski mišići, to se procjenjuje individualno, ne kao rutinska mjera.
Kada se ipak razmatra operacija
Operacija se razmatra samo kod izraženog napredovanja krivine, teške radikulopatije koja ne reagira na terapiju, ili značajnog gubitka ravnoteže u stajanju. Kada je uistinu potrebna, obično uključuje fiksaciju zahvaćenih segmenata vijcima i dekompresiju, oslobađanje pritisnutih živaca. Za veliku većinu pacijenata ovo ostaje krajnja, a ne prva opcija.
Uz stručnu terapiju, veliki dio rezultata dolazi i od onoga što radiš svaki dan sam/sama, zato pogledajmo koje navike najviše pomažu kralježnici da ostane stabilna.
Što sami možete raditi za stabilizaciju kralježnice?
Osim redovite terapije, svakodnevne navike igraju veliku ulogu u stabilizaciji kralježnice i usporavanju napredovanja skolioze. Vježbe jačanja dubokih mišića trupa pomažu izgraditi prirodni “mišićni korzet” koji podupire kralježnicu tijekom svakodnevnih pokreta. Jednako je važno paziti na držanje pri sjedenju i stajanju, izbjegavati dugotrajno grbljenje te redovito raditi pauze pri statičkim položajima, primjerice za računalom.
Hodanje kao temeljna aktivnost
Redovito hodanje održava cirkulaciju u diskovima i sprječava daljnje slabljenje mišića koji podupiru kralježnicu, 20-30 minuta dnevno, u tempu koji ne izaziva bol.
Vježbe za stabilizacijske mišiće trupa
Blago, kontrolirano jačanje dubokih trbušnih i leđnih mišića smanjuje opterećenje na istrošene zglobove i diskove. Ove vježbe uvijek treba uskladiti s procjenom terapeuta, jer pogrešan pokret kod degenerativne kralježnice može više naštetiti nego pomoći.
Ono što sam možeš raditi kod kuće ide ruku pod ruku sa stručnim vođenjem, zato je važno znati kome se obratiti i kako taj proces izgleda u praksi.

Kako Scolio Point pomaže osobama s degenerativnom skoliozom?
U Scolio Pointu radimo individualnu procjenu posture prije nego što predložimo bilo kakav plan terapije, kod ovog stanja to je ključno, jer svaka kralježnica ima drukčiji obrazac trošenja.
Kombiniramo principe Schroth metode prilagođene odrasloj dobi s terapijom suhim iglama i drugim tehnikama za upravljanje boli, s ciljem da se vratiš svakodnevnim aktivnostima bez straha da će svaki pokret pogoršati stanje. Terapiju vodi Petra Šimac, ISST Schroth instruktor, uz tim educiranih terapeuta.
Takav pristup nije zamjena za konzultaciju s ortopedom, ali kao konzervativan put prije razmatranja operacije daje ti konkretan, strukturiran plan.
Pravodobna stručna metoda može pomoći da bolje razumijete stanje i odaberete odgovarajući pristup za sebe ili svoje dijete.
Najčešće postavljana pitanja povodom degenerativne skolioze
Je li degenerativna skolioza ista kao skolioza kod djece?
Je li degenerativna skolioza ista kao skolioza kod djece?
Ne. Kod djece skolioza nastaje tijekom rasta, najčešće bez poznatog uzroka. Degenerativna skolioza javlja se u odrasloj dobi zbog trošenja diskova i zglobova kralježnice, na kralježnici koja je prije bila ravna. Pristup liječenju je zato drukčiji, fokus je na boli i funkciji, a ne na zaustavljanju rasta krivine.
Može li se degenerativna skolioza pogoršati?
Može li se degenerativna skolioza pogoršati?
Da, krivina može polako napredovati tijekom godina, posebno uz osteoporozu ili nedostatak fizičke aktivnosti. Napredovanje je obično sporo, a redovita fizioterapija i praćenje kod specijalista mogu značajno usporiti taj proces.
Treba li mi operacija ako imam degenerativnu skoliozu?
Treba li mi operacija ako imam degenerativnu skoliozu?
Kod većine ljudi ne. Operacija se razmatra samo kod jakog napredovanja, teške boli koja ne reagira na terapiju ili ozbiljnih neuroloških simptoma. Prvi korak je uvijek konzervativno liječenje, fizioterapija, upravljanje boli i stabilizacija.
Može li vježbanje pogoršati stanje?
Može li vježbanje pogoršati stanje?
Pogrešno odabrane ili preintenzivne vježbe mogu povećati bol, zato je važno da program sastavi terapeut koji je prethodno napravio procjenu tvoje kralježnice. Pravilno vođene vježbe stabilizacije, naprotiv, smanjuju bol i usporavaju napredovanje.
Pomaže li dry needling kod boli od degenerativne skolioze?
Pomaže li dry needling kod boli od degenerativne skolioze?
Da, terapija suhim iglama može brzo smanjiti napetost u mišićima koji su preopterećeni jer kompenziraju iskrivljenje kralježnice. Često se koristi kao podrška uz fizioterapiju, ne kao samostalno rješenje, jer ne mijenja samu strukturu kralježnice.