kifoza-lijecenje-bez-operacije-split.png

Kifoza i lordoza, simptomi i liječenje

Hiperkifoza i hiperlordoza su dva različita deformiteta kralježnice, s dva različita pristupa liječenju, a u praksi se gotovo svakodnevno brkaju s običnim lošim držanjem. Roditelj primijeti da dijete “gura ramena naprijed” ili da leđa djeluju “previše okrugla”, a liječnik ili fizioterapeut mu tek na pregledu objasni da se ne radi o navici koju treba samo ispraviti opomenama za stolom. Kod nekih oblika kifoze i lordoze zaista je riječ o držanju koje se svjesno može korigirati, ali kod drugih su promjene već ušle u strukturu kralježaka, i tu ispravan pristup postaje presudan. U ovom tekstu prolazimo kroz simptome, vrste, dijagnostiku i konkretne opcije konzervativnog liječenja kifoze i lordoze, uključujući Schroth metodu.

Što je hiperkifoza i zašto nije samo “pogrbljeno držanje”?

Hiperkifoza je poremećaj zakrivljenosti kralježnice gledano iz profila, kod kojeg zakrivljenost prsnog, odnosno torakalnog dijela kralježnice prema natrag prelazi granice normalne fiziološke krivine. Rezultat je da leđa dobivaju blago do izraženo okrugao izgled, glava i ramena se pomiču prema naprijed.

Problem s izrazom “pogrbljeno držanje” jest što sugerira da je riječ o navici koju je dovoljno ispraviti voljom. Kod dijela pacijenata to i jest slučaj, ali kod drugih su na kralješcima prisutne strukturalne promjene koje se pukom korekcijom držanja ne mogu ukloniti. Upravo je ta razlika ono što određuje hoće li dijete trebati samo edukaciju o držanju ili ciljanu terapiju.

Kod strukturnih oblika, poput Scheuermannove kifoze, mijenja se sam oblik kralježaka, pa se deformitet ne može svjesno “ispraviti” ni kada se pacijent maksimalno potrudi da stoji uspravno. Točan uzrok ovih idiopatskih kifoza nije poznat, što je jedan od razloga zašto rana procjena kod stručnjaka ima toliku težinu.

Normalna torakalna hiperkifoza i patološka hiperkifoza

Svaka kralježnica ima prirodnu, fiziološku kifozu u prsnom dijelu; to je normalna krivina koja kralježnici daje amortizacijsku funkciju. Orijentacijski, normalna torakalna kifoza kreće se otprilike između 20° i 40°; o hiperkifozi se u pravilu govori kada kut prijeđe oko 40-45°, mjereno na RTG snimci slikanoj s boka. O hiperkifozi govorimo tek kada ta zakrivljenost prijeđe fiziološke granice i kut postane izraženiji nego što je za tu dob i taj segment kralježnice očekivano. Granicu između “normalno” i “patološki” u konačnici uvijek postavlja stručnjak na temelju kliničkog pregleda i, po potrebi, RTG snimke.

Razlika između posturalne i strukturalne kifoze

Posturalna kifoza je funkcionalna: nastaje zbog navike, slabosti muskulature ili dugotrajnog sjedenja, i pacijent je svjesnim naporom može privremeno korigirati. Strukturalna kifoza uključuje promjene u samom obliku kralježaka i ne popušta na svjesnu korekciju držanja. Razlikovanje ove dvije vrste jedan je od prvih koraka svake ozbiljne procjene, jer plan terapije za njih izgleda bitno drugačije.

Kada razumijete zašto kifoza nije samo pitanje “sjedni uspravno”, lakše je prepoznati i konkretne znakove koji govore da je vrijeme za stručnu procjenu.

Koji su simptomi kifoze koje treba prepoznati na vrijeme?

Rana faza kifoze često prolazi neprimijećeno jer se ne manifestira bolom, a promjene u držanju roditelji lako pripišu umoru ili fazi odrastanja. Ipak, postoji nekoliko vizualnih i funkcionalnih znakova koje vrijedi ozbiljno shvatiti, posebno kod djece u razdoblju ubrzanog rasta.

Simptomi kifoze rijetko dolaze izolirano; obično se javljaju kao kombinacija promjene u izgledu držanja i, kasnije, osjećaja nelagode u gornjem dijelu leđa. Što se ranije prepozna obrazac, to je veći prostor za konzervativan pristup.

Vizualni znakovi: što roditelj može uočiti

Najuočljiviji znak je zaobljen izgled gornjeg dijela leđa kada dijete stoji ili sjedi, uz glavu koja je vidljivo pomaknuta prema naprijed u odnosu na ramena. U razgovornom jeziku roditelji to često opišu kao “grbu” na leđima, iako se u ranoj fazi obično radi tek o blago naglašenoj zaobljenosti, ne o izraženoj deformaciji. Ramena često djeluju spuštena i uvučena prema unutra, a kod nekih se primijeti i da dijete “traži” oslonac laktovima kada sjedi, kao da mu je teško dugo održavati uspravan položaj kralježnice.

Bol i umor u gornjem dijelu leđa

Kod izraženijih oblika, posebno u adolescenciji, pojavljuje se osjećaj umora i zategnutosti u gornjem dijelu leđa nakon dužeg sjedenja ili stajanja. Bol nije uvijek prisutna, ali kada jest, obično je posljedica preopterećenja muskulature koja pokušava kompenzirati izmijenjen položaj kralježnice, ne oštećenja samog kralješka.

Simptomi koji zahtijevaju hitan pregled

Nagla promjena u izgledu držanja tijekom kratkog razdoblja, izražena bol koja ometa svakodnevne aktivnosti ili bilo kakav znak neurološkog ispada (trnci, slabost u rukama ili nogama) zahtijevaju pregled bez odgode. Isto vrijedi i ako roditelj primijeti asimetriju koja podsjeća na test pretklona koji se koristi za probir skolioze, jer se kifoza i skolioza ponekad javljaju zajedno.

Nakon što prepoznate znakove, sljedeće pitanje je zašto je uopće došlo do kifoze, a odgovor izravno određuje plan liječenja.

Koje su vrste kifoze i zašto to određuje plan liječenja?

Kifoza nije jedinstvena dijagnoza, nego skupni naziv za nekoliko različitih stanja s različitim uzrocima, tijekom i pristupom terapiji. Miješanje ovih vrsta u praksi vodi do pogrešnih očekivanja: roditelj koji misli da se radi o navici može propustiti razdoblje u kojem je terapija najučinkovitija.

Scheuermannova kifoza, strukturalna, najčešća u adolescenata

Scheuermannova kifoza najčešća je strukturalna kifoza adolescentne dobi i češće se javlja kod dječaka. Uzrok se smatra idiopatskim, odnosno točno nije poznat, a karakteriziraju je promjene na samim kralješcima koje se ne mogu svjesno korigirati. Upravo zato je rana identifikacija ove vrste ključna: što se prije prepozna, to je terapija konzervativnijim putem realnija opcija.

Posturalna kifoza, funkcionalna, potpuno korigibilna

Za razliku od Scheuermannove kifoze, posturalna kifoza nema strukturalnu podlogu. Nastaje zbog obrasca sjedenja, slabosti muskulature trupa ili dugotrajnog rada za ekranima, i uz ciljano jačanje i edukaciju o držanju u pravilu se u potpunosti korigira. Ovdje je fokus na vježbama i promjeni navika.

Kongenitalna kifoza, prisutna od rođenja

Kongenitalna kifoza posljedica je nepravilnog razvoja kralježaka još tijekom intrauterinog razvoja i prisutna je od rođenja. Ova vrsta zahtijeva pažljivo, dugoročno praćenje od strane specijalista jer se tijek i potreba za intervencijom razlikuju od slučaja do slučaja.

Vrijedi spomenuti i kifoskoliozu, stanje kada su kifoza i skolioza prisutne zajedno. Kombinacija dva deformiteta u različitim ravninama zahtijeva još precizniju procjenu posture, jer terapija mora istovremeno obuhvatiti i sagitalnu i bočnu komponentu.

Kifoza kod odraslih, kada uzrok nije rast, nego starenje kralježnice

Kifoza nije isključivo tema djetinjstva i adolescencije. Kod odraslih, posebno starijih žena, kifoza se najčešće razvija postupno, kao posljedica osteoporoze i degeneracije diskova, diskovi s godinama gube visinu i elastičnost, što mijenja krivinu kralježnice i dodatno je opterećuje. Kod ove populacije cilj terapije rijetko je potpuna korekcija; realističniji cilj je zaustaviti napredovanje, smanjiti bol i sačuvati funkcionalnu pokretljivost. Vježbe jačanja ciljane muskulature i pažljivo doziran program ostaju temelj pristupa, uz redovito praćenje gustoće kostiju kod pacijentica s rizikom od osteoporoze.

djecak-drzi-ruke-u-visini-ramena.jpeg

Što je lordoza i kako se razlikuje od kifoze?

Dok kifoza opisuje pretjeranu zaobljenost prsnog dijela kralježnice, lordoza je pojam za unutarnju, “udubljenu” krivinu, najizraženiju u slabinskom (lumbalnom) i vratnom (cervikalnom) dijelu. Obje krivine su dio prirodne, fiziološke arhitekture kralježnice; problem nastaje kada jedna od njih postane pretjerana.

Normalna lordoza kao dio fiziološke krivine kralježnice

Lumbalna i cervikalna lordoza postoje kod svakoga i imaju funkciju amortizacije opterećenja te održavanje fleksibilnosti kralježnice. Bez ovih krivina hod i stajanje bili bi znatno zahtjevniji za mišićno-koštani sustav.

Kod djece je lordoza posebno osjetljiva tema jer se lumbalna krivina mijenja tijekom rasta; blago naglašena lordoza u ranom djetinjstvu često je sasvim fiziološka i povlači se sama, dok izraženija lordoza djeteta u fazi ubrzanog rasta zaslužuje procjenu, jednako kao i kifoza.

Hiperlordoza, kad pretjerana lumbalna krivina postaje problem

Hiperlordoza označava stanje kada je lumbalna krivina izraženija od fiziološke norme, što se često očituje isturenim trbuhom i naglašenim “udubljenjem” u donjem dijelu leđa. Kod djece se hiperlordoza može javiti u fazama ubrzanog rasta, dok je kod odraslih često povezana sa slabošću muskulature trupa.

Razlika u liječenju kifoze i lordoze

Iako su oba stanja deformiteti kralježnice u sagitalnoj (boćnoj) ravnini, terapijski naglasci se razlikuju: kod kifoze fokus je često na istezanju prsne muskulature i jačanju ciljane, dok se kod lordoze radi na stabilizaciji trupa i korekciji zdjeličnog nagiba. Zato precizna dijagnoza, a ne samo vizualni dojam, određuje koji će protokol vježbi pacijent zapravo dobiti.

Sada kada razumijete razliku između kifoze i lordoze, sljedeće logično pitanje jest kako se ova stanja uopće potvrđuju, i tko je prava osoba za tu procjenu.

Kako se dijagnosticira kifoza i tko to radi?

Dijagnoza kifoze počinje kliničkim pregledom, ali cjelovita slika zahtijeva više od jednog pogleda na držanje pacijenta. Cilj procjene nije samo potvrditi postojanje deformiteta, nego razlikovati posturalnu od strukturalne kifoze i utvrditi stupanj zakrivljenosti, jer o tome ovisi plan terapije.

Klinički pregled i procjena posture

Prvi korak je detaljna procjena posture, gdje se promatraju položaj glave, ramena, lopatica i zdjelice, kao i fleksibilnost kralježnice u pretklonu. Ova procjena otkriva razlikuje li se kifoza kada pacijent svjesno ispravi držanje, što je ključni signal je li riječ o funkcionalnom ili strukturalnom obliku.

RTG i mjerenje kuta kifoze

Kada klinička slika ukazuje na strukturalnu kifozu, RTG snimka u stojećem položaju s boka omogućuje precizno mjerenje kuta zakrivljenosti (u stručnoj literaturi poznatog kao Cobbov kut) i potvrđuje stupanj deformiteta. Ovaj podatak je važan referentni okvir za praćenje napredovanja stanja kroz vrijeme, ne samo za postavljanje dijagnoze u jednom trenutku.

Kome se obratiti, ortoped ili fizioterapeut

U praksi je najbolji put kombinacija oba pristupa: ortoped potvrđuje dijagnozu i po potrebi prati stanje snimkama, dok fizioterapeut specijaliziran za deformitete kralježnice provodi procjenu posture i vodi terapijski proces. Kod sumnje na kifozu ili lordozu, prvi korak može biti upravo procjena kod fizioterapeuta educiranog za rad s deformitetima kralježnice, koji će po potrebi uputiti dalje na ortopedski pregled.

Kada je dijagnoza jasna, dolazimo do pitanja koje najviše zanima roditelje i pacijente: što se konkretno može učiniti.

procjena-posture-scolio-point-split.png

Kifoza liječenje: kako izgleda konzervativan pristup bez operacije?

Korekcija kifoze temelji se na ciljanim terapijskim vježbama, a kod izraženijih slučajeva i nošenjem ortoze, s ciljem zaustavljanja napredovanja i poboljšanja položaja kralježnice. Za veliku većinu pacijenata, posebno kada se terapija započne na vrijeme, mogu se dobiti vrlo dobri rezultati.

Schroth metoda za kifozu

Schroth metoda, iako je najpoznatija po radu sa skoliozom, ima specifičan protokol prilagođen upravo sagitalnoj ravnini kod kifoze. Metodu je razvila Katharina Schroth još u prvoj polovici 20. stoljeća, a danas je educiraju i certificiraju međunarodne institucije poput ISST-a (International Schroth 3-Dimensional Scoliosis Therapy), u kojoj je Petra Šimac internacionalna instruktorica. Vježbe se fokusiraju na pravilno pozicioniranje kralježnice u bočnoj ravnini jačanje ciljane muskulature i, što je jednako važno, na trodimenzionalno disanje koje pomaže u repoziciji trupa. Ovo nije generički skup vježbi za “ispravljanje držanja” nego individualno prilagođen protokol koji uzima u obzir stupanj i vrstu kifoze konkretnog pacijenta.

Ortoze za kifozu, kada i koje

Kod izraženije strukturalne kifoze, posebno tijekom faze ubrzanog rasta, terapeut može uz vježbe preporučiti i nošenje ortoze koja mehanički podržava korekciju položaja kralježnice. Odluka o ortozi i njezinom tipu donosi se individualno, na temelju stupnja zakrivljenosti i dobi pacijenta, a najbolji rezultati postižu se kada je ortoza kombinirana s redovitim terapijskim vježbama, ne kao zamjena za njih.

Kako smanjiti opterećenje kralježnice u svakodnevnom životu

Uz terapiju, svakodnevne navike igraju veliku ulogu u tome hoće li kifoza napredovati. Preporučuje se izbjegavanje nošenja teških školskih torbi na jednom ramenu, redovita tjelesna aktivnost koja uključuje leđnu muskulaturu, te svjesna pauza od dugotrajnog sjedenja pognutog nad ekranom. Ovo nije zamjena za terapiju, ali značajno smanjuje dodatno opterećenje na već osjetljivu kralježnicu.

Operativno liječenje, samo u najtežim slučajevima

Kirurški zahvat rezervira se za rijetke, teške slučajeve kifoze kod kojih je zakrivljenost izrazito izražena (orijentacijski, kada Cobbov kut prijeđe otprilike 65-75°) ili su prisutni neurološki simptomi, a konzervativne metode nisu dale očekivani rezultat. Za veliku većinu pacijenata koji krenu u terapiju na vrijeme, ova opcija ostaje samo teoretska mogućnost, ne stvarni scenarij.

Kako Scolio Point liječi kifozu i lordozu Schroth metodom?

U Scolio Pointu svaka terapija kifoze i lordoze počinje detaljnom procjenom posture, kojom se utvrđuje je li riječ o posturalnom ili strukturalnom obliku, koji je stupanj zakrivljenosti i koji terapijski protokol ima smisla za konkretnog pacijenta. Tek na temelju te procjene gradi se individualni plan vježbi, ne generički program, nego pristup prilagođen tijelu i dobi pacijenta.

Petra Šimac, osnivačica centra, internacionalna je ISST Schroth instruktorica za prvi i drugi dio edukacije, što znači da rad u Scolio Pointu ne prati samo osnovnu razinu Schroth protokola, nego najvišu razinu znanja unutar ove metode, primjenjivu i na sagitalne deformitete poput kifoze. Centar se nalazi u Splitu, na adresi Velebitska 38, i radi s djecom i odraslima, od prvih znakova promijenjenog držanja do izraženijih, strukturnih oblika kifoze koji zahtijevaju dugoročno praćenje.

Ako primjećujete znakove kifoze ili lordoze kod sebe ili djeteta, prvi i najsmisleniji korak je procjena posture, koja jasno pokazuje o čemu je zapravo riječ i koji je sljedeći korak.

Ne čekajte da se problem dodatno razvije

Pravodobna stručna procjena može pomoći da bolje razumijete stanje i odaberete najprikladniji pristup za sebe ili svoje dijete.


Najčešće postavljana pitanja o kifozi i lordozi

Može li se kifoza korigirati?

Može li se kifoza korigirati?

Kod velike većine pacijenata, da. Posturalna kifoza u pravilu se u potpunosti korigira vježbama i promjenom navika, dok se kod strukturnih oblika poput Scheuermannove kifoze konzervativnim pristupom, Schroth vježbama i, po potrebi, ortozom, zakrivljenost može zaustaviti ili značajno poboljšati.

U kojoj dobi je liječenje kifoze najučinkovitije?

U kojoj dobi je liječenje kifoze najučinkovitije?

Terapija je najučinkovitija tijekom faze ubrzanog rasta, obično u predpubertetu i pubertetu, jer kralježnica u tom razdoblju najbolje reagira na korekciju. To ne znači da je kod odraslih terapija besmislena: kod njih je fokus više na zaustavljanju napredovanja i smanjenju nelagode.

Razlikuje li se Schroth metoda za kifozu i skoliozu?

Razlikuje li se Schroth metoda za kifozu i skoliozu?

Da. Iako se temelji na istim principima trodimenzionalne korekcije i disanja, protokol za kifozu fokusiran je na sagitalnu ravninu, dok skolioza zahtijeva rad u sve tri ravnine zbog bočne i rotacijske komponente deformiteta.

Može li se kifoza pojaviti i kod odraslih, ne samo kod djece?

Može li se kifoza pojaviti i kod odraslih, ne samo kod djece?

Da. Kod odraslih, posebno starijih žena, kifoza se često razvija zbog osteoporoze ili degeneracije diskova, ne zbog rasta. Terapija tada ima drukčiji cilj: usporiti napredovanje i smanjiti bol, umjesto potpune korekcije, ali vježbe i procjena posture ostaju jednako relevantne kao i kod mlađih pacijenata.

Kada kifoza zahtijeva operativno liječenje?

Kada kifoza zahtijeva operativno liječenje?

Operacija se razmatra tek kod izrazito izražene zakrivljenosti, kada je kut kifoze znatno iznad fizioloških granica, ili kada su prisutni neurološki simptomi poput trnaca ili slabosti u ekstremitetima, a konzervativna terapija nije dala pomak. Za veliku većinu pacijenata ovo ostaje krajnja, rijetko potrebna opcija.

Kako zakazati procjenu kifoze u Scolio Pointu?

Kako zakazati procjenu kifoze u Scolio Pointu?

Procjenu možete zakazati putem broja telefona ili e-maila navedenog na stranici Scolio Pointa. Nakon inicijalnog pregleda i procjene posture, terapeut će Vam predložiti konkretan plan, bilo da je riječ o edukaciji o držanju, Schroth vježbama ili kombinaciji terapije i ortoze.