Kad liječnik ili fizioterapeut prvi put izgovori riječ “skolioza” u vezi s tvojim djetetom, prvo pitanje rijetko je o uzroku. Prvo pitanje je: hoće li biti gore? Ta neizvjesnost, hoće li krivina ostati ista ili će se pogoršavati iz mjeseca u mjesec, često je teža od same dijagnoze.
Dobra vijest je da napredovanje skolioze nije nasumično. Postoje konkretni čimbenici koji pokazuju je li krivina u riziku od brze progresije, i postoje konkretni koraci koji taj rizik realno smanjuju. U nastavku ćemo proći kroz oboje, što govore istraživanja i što možeš učiniti već ovaj mjesec. (Ako te zanima šira slika o skoliozi kao deformitetu kralježnice, ta stranica pokriva osnove, ovdje se fokusiramo isključivo na napredovanje.)
Zašto neke skolioze napreduju brzo, a neke ostaju stabilne?
Napredovanje skolioze ovisi o kombinaciji preostalog koštanog rasta, veličine krivine u trenutku otkrivanja, njezine lokacije i tipa (jednostruka ili dvostruka krivina), ne o jednom izoliranom čimbeniku. Zato dvoje djece s identičnim Cobbovim kutom u trenutku dijagnoze mogu imati potpuno različitu budućnost: jedno će ostati stabilno godinama, drugo će za šest mjeseci napredovati za deset stupnjeva.
Razlika leži u kombinaciji preostalog rasta, veličine i lokacije krivine te tipa krivine. Djeca koja imaju veći potencijal preostalog rasta u pravilu imaju i veći rizik od napredovanja skoliotične zakrivljenosti. Posebno je osjetljivo razdoblje pubertetskog ubrzanja rasta, tijekom kojeg kod dijela djece može doći do značajnog povećanja Cobbova kuta. Međutim, neće svaka skolioza napredovati, čak ni tijekom intenzivnog rasta. Krivina koja je već veća od 25-30 stupnjeva u trenutku otkrivanja statistički ima veću vjerojatnost daljnjeg napredovanja od blage krivine od 10-15 stupnjeva.
Zato procjena rizika nikad ne gleda samo na jedan broj. Gleda se cijela slika, dob, faza rasta, oblik krivine i njezino ponašanje kroz vrijeme. To je razlog zašto dvije naizgled slične dijagnoze mogu tražiti sasvim drugačiji pristup praćenju i terapiji.

Koji čimbenici ubrzavaju progresiju skolioze?
Kada fizioterapeut procjenjuje rizik od napredovanja, ne gleda samo trenutni Cobbov kut, gleda skup čimbenika koji zajedno crtaju vjerojatan scenarij razvoja krivine.
Dob i faza rasta, zašto je pubertet kritično razdoblje
Kralježnica se najbrže mijenja onda kada se tijelo najbrže mijenja. Predpubertet i pubertet, otprilike između 10. i 14. godine, razdoblje su ubrzanog koštanog rasta u kojem se i blage krivine mogu naglo pogoršati u kratkom vremenu. Povezanost skeletne zrelosti i rizika progresije potvrđena je i u istraživanju Sandersa i suradnika, koje naglašava važnost procjene faze rasta pri predviđanju napredovanja idiopatske skolioze. Najčešći oblik koji se javlja u ovom razdoblju stručno se naziva adolescentna idiopatska skolioza (AIS), “idiopatska” znači da uzrok nije poznat, a upravo je ovaj tip najosjetljiviji na ubrzani rast. Zato se djeca u toj dobnoj skupini kontroliraju znatno češće nego adolescenti koji su rast već završili, rizik jednostavno nije isti prije i poslije rasta.
Spol, zašto se djevojčice prate pažljivije
Skolioza se javlja kod oba spola, ali kod djevojčica je statistički veća vjerojatnost da će krivina napredovati do stupnja koji zahtijeva aktivno liječenje. To ne znači da se dječaci ne prate jednako ozbiljno, znači samo da je spol jedan od faktora koje fizioterapeut uzima u obzir uz dob, veličinu krivine i preostali rast kada procjenjuje koliko često su kontrole potrebne.
Veličina krivine pri dijagnozi, početni Cobbov kut kao prediktor
Veličina zakrivljenosti jedan je od najvažnijih čimbenika pri procjeni rizika progresije i odabiru liječenja. Kod manjih zakrivljenosti često se preporučuje redovito praćenje, uz specifične vježbe za skoliozu (PSSE) kada su indicirane. Kod djece koja još rastu i imaju zakrivljenosti približno između 25° i 40–45°, često se razmatra ortotsko liječenje. Kod većih zakrivljenosti, osobito onih koje nastavljaju napredovati prema 45–50° ili više, može biti potrebna procjena spinalnog kirurga. Odluka o liječenju nikada ne ovisi isključivo o Cobbovu kutu, nego i o skeletnoj zrelosti, brzini progresije te individualnom kliničkom nalazu.
Risserov znak, koštana zrelost kao ključni indikator
O ovome detaljnije u sljedećem odlomku, ali ukratko: koliko je skelet djeteta blizu potpune zrelosti izravno govori koliko je “prostora” krivini ostalo da se dalje razvija.
Lokalizacija i oblik skoliotične krivine
Lokalizacija i oblik skoliotične zakrivljenosti mogu utjecati na njezin prirodni tijek i rizik progresije. Međutim, sama činjenica da je krivina torakalna ili lumbalna nije dovoljna za pouzdanu procjenu rizika. Potrebno je uzeti u obzir početni Cobbov kut, skeletnu zrelost, morfološke karakteristike zakrivljenosti i eventualno prethodno dokumentirano napredovanje.
Dvostruke krivine i njihov poseban rizik
Kod dvostrukih skoliotičnih krivina prisutne su dvije krivine koje mogu biti međusobno povezane u održavanju ravnoteže trupa. Iako takve zakrivljenosti ponekad izgledaju manje izraženo zbog relativno očuvane ravnoteže tijela, svaku krivinu potrebno je zasebno procijeniti i pratiti. Rizik progresije ovisi o njihovoj veličini, strukturalnim karakteristikama i preostalom potencijalu rasta.

Što je Risserov znak i kako pomaže procijeniti rizik progresije?
Risserov znak radiološki je pokazatelj skeletne zrelosti koji se temelji na stupnju okoštavanja apofize ilijačne kosti, odnosno područja uz gornji rub zdjelične kosti. Ocjenjuje se na ljestvici od 0 do 5, pri čemu niže vrijednosti uglavnom upućuju na veći potencijal preostalog rasta, dok više vrijednosti odgovaraju kasnijim fazama skeletnog sazrijevanja.
Međutim, Risserov znak ima određena ograničenja jer ne prikazuje dovoljno precizno sve faze pubertetskog ubrzanja rasta. Zbog toga se u procjeni skeletne zrelosti mogu koristiti i drugi pokazatelji, poput Sandersove klasifikacije, koja se temelji na radiološkoj procjeni sazrijevanja kostiju šake. Istraživanje Sandersa i suradnika pokazalo je važnost precizne procjene skeletne zrelosti za razumijevanje rizika napredovanja idiopatske skolioze.
Pri donošenju odluke o praćenju i liječenju potrebno je uzeti u obzir kombinaciju Cobbova kuta, skeletne zrelosti, dinamike rasta i ostalih kliničkih pokazatelja.
Sad kad znamo koji čimbenici povećavaju rizik od napredovanja, logično je pitanje, što se s tim rizikom realno može učiniti? Odgovor leži u kombinaciji dosljednog vježbanja, pravovremene ortoze i redovnog praćenja.
Kako smanjiti rizik napredovanja skolioze – što pokazuju istraživanja?
Schroth vježbe i smanjenje progresije, što govori literatura
Schroth metoda pripada skupini specifičnih fizioterapijskih vježbi za skoliozu (PSSE), koje se temelje na individualno prilagođenoj trodimenzionalnoj korekciji trupa, ciljanoj mišićnoj aktivaciji i specifičnim tehnikama disanja. Cilj terapije nije samo jačanje mišića, nego i razvoj sposobnosti aktivne korekcije te njezina primjena tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da Schroth vježbe mogu pozitivno utjecati na određene kliničke ishode kod adolescentne idiopatske skolioze. Primjerice, randomizirano kontrolirano istraživanje Schreiber i suradnika pokazalo je da dodavanje Schroth vježbi standardnoj skrbi tijekom šest mjeseci može pridonijeti boljim rezultatima Cobbova kuta. Ipak, učinak terapije razlikuje se među pacijentima, a dostupna istraživanja ne omogućuju jamstvo potpunog zaustavljanja progresije.
Schroth metodu provode fizioterapeuti educirani za njezinu primjenu, a jedan od međunarodnih edukacijskih programa je ISST – International Schroth 3-dimensional Scoliosis Therapy®.
Ortoza i napredovanje
Kod djece i adolescenata koji još rastu i imaju povećan rizik od progresije skolioze, korektivna ortoza predstavlja jedan od najučinkovitijih oblika konzervativnog liječenja. Najčešće se razmatra kod zakrivljenosti približno između 25° i 40–45°, iako se u određenim okolnostima može preporučiti i kod manjih ili većih Cobbovih kutova.
Učinkovitost ortotskog liječenja potvrđena je u BrAIST istraživanju Weinsteina i suradnika, koje je pokazalo da nošenje ortoze značajno smanjuje rizik progresije do 50° ili više. Istraživanje je pokazalo i povezanost između duljeg vremena nošenja ortoze i većeg uspjeha liječenja.
Preporučeni broj sati nošenja ortoze određuje se individualno, ovisno o vrsti ortoze, karakteristikama zakrivljenosti i terapijskom planu. Specifične vježbe za skoliozu mogu biti važna dopuna ortotskom liječenju, ali ne zamjenjuju ortozu kada je ona indicirana.
Uloga svakodnevnog vježbanja
Jedna od najčešćih grešaka jest da se vježbe shvaćaju kao rješenje za bol, a ne kao alat za kontrolu progresije. Skolioza kod djece rijetko boli u ranim fazama, baš zato je lako odgoditi vježbanje dok “nešto ne zaboli”. Kod djece i adolescenata sa skoliozom vježbe se ne provode samo radi smanjenja eventualnih bolova, nego prvenstveno radi postizanja i održavanja aktivne trodimenzionalne korekcije trupa te poboljšanja funkcionalnih sposobnosti. Redovitost i pravilno izvođenje individualno prilagođenih specifičnih vježbi važni su za ostvarivanje terapijskih ciljeva, a učestalost vježbanja određuje se prema potrebama djeteta i preporukama educiranog fizioterapeuta.

Kako pratiti napredovanje i koliko često ići na kontrolu?
Koliko često raditi RTG i postoje li alternative bez zračenja
Učestalost radioloških kontrola ovisi o dobi djeteta, veličini zakrivljenosti, skeletnoj zrelosti i procijenjenom riziku progresije. Prema SOSORT smjernicama, kontrolne RTG snimke u razdoblju rasta najčešće se preporučuju u razmacima od približno 6 do 12 mjeseci, uz individualnu prilagodbu prema kliničkom nalazu.
Između radioloških kontrola napredovanje se može pratiti kliničkom procjenom posture, Adamsovim testom pretklona i skoliometrijom. Ovi postupci omogućuju praćenje promjena asimetrije i rotacije trupa bez izlaganja zračenju, ali ne mogu zamijeniti RTG pri pouzdanom određivanju Cobbova kuta. Odluku o potrebi i vremenu radiološkog snimanja donosi nadležni liječnik.
Što tražiti na svakoj kontroli
Dobra kontrola ne gleda samo brojku Cobbovog kuta. Gleda se i promjena u fizičkim znakovima, je li se rebrena grba promijenila, je li asimetrija struka izraženija, je li se držanje promijenilo te napredak u samoj sposobnosti izvođenja vježbi. Sve to zajedno daje realniju sliku od izoliranog broja stupnjeva.
Važno je znati da manje razlike u izmjerenom Cobbovu kutu ne moraju nužno značiti stvarnu progresiju skolioze. Zbog mogućih odstupanja pri mjerenju, promjena od približno 5° ili više često se koristi kao kriterij klinički značajne progresije. Pri usporedbi RTG snimki važno je uzeti u obzir način snimanja, odabrane krajnje kralješke i moguće razlike između mjerenja.

Kako Scolio Point prati napredovanje i prilagođava terapiju?
U Scolio Pointu svaka procjena posture kreće od cjelovite slike, dobi, faze rasta, Risserovog znaka, oblika i lokacije krivine, a ne samo od jednog izmjerenog stupnja. Na temelju toga se kreira individualni plan Schroth vježbi koji se redovito prilagođava kako dijete raste i kako se krivina mijenja, umjesto da se primjenjuje isti generički skup vježbi za sve.
Petra Šimac, ISST Schroth instruktorica, i tim centra prate napredak kroz individualne i grupne vježbe, a za progresivnije krivine i kroz kombinaciju s korektivnim ortozama. Za djecu kojima je potreban intenzivniji pristup, tu je i sedmodnevni ISST Schroth kamp, koncentrirani program vježbanja osmišljen upravo za razdoblja kada je praćenje i aktivan rad na krivini najvažniji.
Ako te brine hoće li se stanje tvog djeteta pogoršati, najbolji sljedeći korak nije čekanje idućeg RTG-a, to je procjena posture koja jasno pokazuje gdje se trenutno nalazite i što realno možete napraviti odavde.
Pravodobna stručna procjena može pomoći da bolje razumijete stanje i odaberete odgovarajući pristup za sebe ili svoje dijete.
Najčešće postavljana pitanja o napredovanju skolioze
Nastavlja li skolioza rasti nakon završetka rasta?
Nastavlja li skolioza rasti nakon završetka rasta?
Rizik od napredovanja idiopatske skolioze značajno se smanjuje nakon završetka skeletnog rasta, ali ne nestaje u potpunosti. Manje zakrivljenosti, osobito one ispod približno 30° na završetku rasta, najčešće ostaju stabilne, dok veće krivine mogu nastaviti napredovati i tijekom odrasle dobi. Prema znanstvenom pregledu prirodnog tijeka adolescentne idiopatske skolioze, rizik progresije kod skeletno zrelih osoba povećava se s veličinom zakrivljenosti. Zbog toga se kod izraženijih krivina preporučuje individualno planirano dugoročno praćenje.
Može li sport ubrzati napredovanje skolioze?
Može li sport ubrzati napredovanje skolioze?
Rekreativni sport sam po sebi ne ubrzava napredovanje skolioze kod većine djece. Važnije je da vježbe za skoliozu budu redovita, dodatna komponenta uz sport, a ne zamjena za njega ili obrnuto. Kod izrazito asimetričnih sportova ponekad se preporučuje prilagodba, o čemu je najbolje razgovarati s fizioterapeutom koji prati konkretan slučaj.
Koliko brzo skolioza može napredovati?
Koliko brzo skolioza može napredovati?
Brzina napredovanja skolioze razlikuje se od djeteta do djeteta i ovisi o veličini zakrivljenosti, skeletnoj zrelosti, fazi rasta i drugim kliničkim čimbenicima. Tijekom pubertetskog ubrzanja rasta kod dijela djece može doći do brže progresije, dok druge zakrivljenosti ostaju stabilne. Promjena Cobbova kuta od približno 5° ili više često se koristi kao kriterij značajne progresije, uzimajući u obzir moguća odstupanja pri radiološkom mjerenju.
Kada napredovanje zahtijeva razgovor o operaciji?
Kada napredovanje zahtijeva razgovor o operaciji?
Operativno liječenje adolescentne idiopatske skolioze najčešće se razmatra kod većih zakrivljenosti, približno 45–50° ili više, osobito ako postoji značajan rizik daljnje progresije. Odluka o operaciji temelji se na veličini i karakteristikama zakrivljenosti, skeletnoj zrelosti, dokumentiranoj progresiji i individualnoj kliničkoj procjeni spinalnog kirurga. Sama činjenica da je krivina napredovala ne znači automatski da je operacija nužna.
Mogu li vježbe same zaustaviti progresiju bez ortoze?
Mogu li vježbe same zaustaviti progresiju bez ortoze?
Kod manjih skoliotičnih zakrivljenosti i nižeg rizika progresije, specifične vježbe za skoliozu (PSSE), uključujući Schroth metodu, mogu se primjenjivati kao dio konzervativnog liječenja bez ortoze. Istraživanja pokazuju da ove vježbe mogu povoljno utjecati na Cobbov kut i druge kliničke ishode, ali ne mogu jamčiti potpuno zaustavljanje progresije. Kod djece koja još rastu i imaju povećan rizik od napredovanja, ortoza se može preporučiti kao dodatna terapijska mjera. Kada je ortoza indicirana, vježbe nisu njezina zamjena.
Znanstveni izvori
Informacije u ovom članku temelje se na međunarodnim smjernicama i znanstvenim istraživanjima o čimbenicima rizika progresije, procjeni skeletne zrelosti i učinkovitosti konzervativnog liječenja adolescentne idiopatske skolioze.
- Negrini S. i sur. (2018.) 2016 SOSORT guidelines: orthopaedic and rehabilitation treatment of idiopathic scoliosis during growth. Scoliosis and Spinal Disorders, 13, 3. Pročitaj znanstveni rad
- Sanders JO. i sur. (2007.) Maturity assessment and curve progression in girls with idiopathic scoliosis. Journal of Bone and Joint Surgery (American Volume), 89(1), 64–73. Pročitaj znanstveni rad
- Sanders JO. i sur. (2015.) Prediction of Curve Progression in Idiopathic Scoliosis: Validation of the Sanders Skeletal Maturity Staging System. Spine. Pročitaj znanstveni rad
- Schreiber S. i sur. (2016.) Schroth Physiotherapeutic Scoliosis-Specific Exercises Added to the Standard of Care Lead to Better Cobb Angle Outcomes in Adolescents with Idiopathic Scoliosis. PLOS ONE, 11(12), e0168746. Pročitaj znanstveni rad
- Weinstein SL. i sur. (2013.) Effects of Bracing in Adolescents with Idiopathic Scoliosis. New England Journal of Medicine, 369(16), 1512–1521. Pročitaj znanstveni rad