Primijetili ste da vaše dijete ima jedno rame više od drugoga, izraženiju lopaticu ili asimetriju struka? Možda se radi samo o posturalnoj asimetriji, ali takve promjene mogu biti i jedan od prvih vidljivih znakova skolioze. Upravo zato važno je pravovremeno napraviti stručnu procjenu posture kralježnice.
Procjena posture važan je prvi korak u prepoznavanju mogućih odstupanja u držanju tijela, praćenju postojećih deformiteta kralježnice i planiranju individualiziranog fizioterapijskog programa. Posebno je značajna kod djece i adolescenata u razdoblju intenzivnog rasta, kada postoji povećan rizik od progresije skolioze.
U Scolio Pointu u Splitu provodimo detaljnu fizioterapijsku procjenu koja uključuje kliničku analizu posture u sve tri ravnine, Adamsov test pretklona, mjerenje kuta rotacije trupa skoliometrom te analizu postojeće medicinske dokumentacije i RTG snimki, kada su dostupne. Ovisno o individualnim potrebama, procjena se nadopunjuje dodatnim funkcionalnim testovima. Na temelju prikupljenih podataka određuju se ciljevi i plan fizioterapijskog programa, uključujući primjenu specifičnih fizioterapijskih vježbi za skoliozu (PSSE), poput Schroth metode, kada su indicirane. U nastavku saznajte kada je preporučljivo napraviti procjenu posture, što ona uključuje i kako izgleda prvi dolazak u Scolio Point.
Zašto je procjena posture nužna prije početka terapije?
Svaka skolioza ima svoje specifične karakteristike. Čak i kod pacijenata sa sličnim vrijednostima Cobbova kuta mogu postojati značajne razlike u lokalizaciji i obliku krivine, rotaciji kralježnice, posturalnim kompenzacijama te mogućnostima aktivne korekcije. Zbog toga je detaljna klinička i fizioterapijska procjena važan preduvjet za planiranje individualiziranog terapijskog programa, osobito kada se primjenjuju specifične fizioterapijske vježbe za skoliozu (PSSE), poput Schroth metode.
Bez procjene nema individualnog programa
Schroth metoda temelji se na individualiziranom pristupu i trodimenzionalnoj korekciji kralježnice i trupa. Odabir i prilagodba vježbi ovise o tipu skoliotične krivine, njezinoj lokalizaciji, rotacijskim komponentama, posturalnim kompenzacijama te sposobnosti pacijenta da postigne i održava aktivnu autokorekciju.
Tijekom početne procjene fizioterapeut analizira posturu u sve tri ravnine, prisutne asimetrije trupa, položaj zdjelice i ramenog obruča, pokretljivost kralježnice te mogućnosti aktivne korekcije. Kada je dostupna odgovarajuća radiološka dokumentacija, klinički nalazi povezuju se s karakteristikama skoliotične krivine vidljivima na RTG snimkama. Na temelju prikupljenih podataka izrađuje se individualni terapijski program koji uključuje odgovarajuće korektivne položaje, specifične vježbe, tehnike disanja i postupno usvajanje posturalne kontrole u svakodnevnim aktivnostima.
Kako isti Cobbov kut može zahtijevati različite pristupe
Dvoje djece može imati jednak Cobbov kut, ali potpuno različite karakteristike skolioze. Kod jednog djeteta može biti prisutna dominantna torakalna krivina, a kod drugog lumbalna ili torakolumbalna krivina, uz različite rotacijske komponente i kompenzacijske obrasce. Iako je vrijednost Cobbova kuta jednaka, način provođenja trodimenzionalne autokorekcije, odabir početnih položaja i prilagodba specifičnih vježbi mogu se značajno razlikovati.
Cobbov kut predstavlja standardnu radiološku mjeru veličine skoliotične krivine u frontalnoj ravnini. Međutim, sam po sebi ne daje dovoljno informacija o trodimenzionalnim karakteristikama deformiteta, fleksibilnosti krivine, posturalnoj ravnoteži i funkcionalnim sposobnostima pacijenta. Zato se planiranje fizioterapijskog programa ne temelji isključivo na vrijednosti Cobbova kuta, nego na kombinaciji radioloških podataka i detaljne kliničke procjene.
Zašto je važna pravovremena procjena?
Pravovremena procjena posebno je važna kod djece i adolescenata u razdoblju rasta jer je rizik od progresije skolioze povezan sa stupnjem koštane zrelosti, veličinom krivine i preostalim rastom. Rano prepoznavanje promjena omogućuje pravovremeno upućivanje na dodatnu medicinsku obradu, kada je potrebna, te planiranje odgovarajućih konzervativnih postupaka, uključujući specifične fizioterapijske vježbe i ortotsko liječenje prema indikaciji.
Početna procjena ujedno predstavlja referentnu točku za praćenje promjena tijekom terapije. Dokumentiranjem kliničkih nalaza, posturalnih asimetrija, kuta rotacije trupa i funkcionalnih sposobnosti moguće je objektivnije pratiti rezultate terapijskog programa i prilagođavati ga individualnim potrebama pacijenta. Važno je pritom razlikovati poboljšanje posturalne kontrole i funkcionalnih sposobnosti od promjena same skoliotične krivine, koje se procjenjuju odgovarajućim kliničkim i radiološkim metodama.

Što sve uključuje detaljna procjena posture kralježnice?
Detaljna fizioterapijska procjena posture kralježnice obuhvaća nekoliko međusobno povezanih postupaka koji omogućuju prepoznavanje posturalnih odstupanja, procjenu asimetrija trupa i funkcionalnih sposobnosti pacijenta.
U Scolio Pointu procjena uključuje uzimanje anamneze, vizualnu analizu posture, Adamsov test pretklona, skoliometriju, pregled postojeće medicinske dokumentacije i RTG snimki, kada su dostupne, te funkcionalnu procjenu fleksibilnosti i mogućnosti aktivne korekcije. Kod pacijenata s dijagnosticiranom skoliozom prikupljeni podaci koriste se za određivanje individualnih terapijskih ciljeva i planiranje specifičnog fizioterapijskog programa.
Vizualna analiza posture: što terapeut promatra
Vizualna procjena započinje promatranjem posture u stojećem položaju, sprijeda, sa strane i straga. Fizioterapeut analizira položaj glave, ramenog obruča, lopatica i zdjelice, simetriju struka te međusobne odnose pojedinih dijelova tijela. Posebna pozornost posvećuje se posturalnim asimetrijama, poput razlike u visini ramena, izraženosti lopatica, asimetrije Lorenzovih trokuta (prostora između ruku i bočnih strana trupa) te pomaka trupa u odnosu na zdjelicu.
Osim promjena u frontalnoj ravnini, procjenjuje se i sagitalni profil kralježnice, uključujući izraženost torakalne kifoze i lumbalne lordoze. Važno je naglasiti da prisutnost posturalnih asimetrija ne znači nužno da osoba ima skoliozu. Vizualna analiza predstavlja početni dio kliničke procjene, ali sama po sebi nije dovoljna za postavljanje medicinske dijagnoze.
Adamsov test pretklona: prepoznavanje asimetrije trupa
Adamsov test pretklona jedan je od najčešće korištenih kliničkih testova u probiru na skoliozu. Tijekom izvođenja testa pacijent se polako saginje prema naprijed, s opuštenim rukama, dok fizioterapeut promatra simetriju leđa i trupa. Kod strukturalne skolioze može biti vidljiva asimetrija u obliku torakalnog ili lumbalnog gibusa, povezanog s trodimenzionalnim promjenama kralježnice i trupa.
Adamsov test jednostavan je i neinvazivan postupak koji omogućuje prepoznavanje kliničkih znakova koji mogu upućivati na skoliozu. Međutim, pozitivan nalaz testa sam po sebi nije dovoljan za potvrdu dijagnoze.
Skoliometrija: mjerenje rotacije trupa
Skoliometrija se najčešće provodi tijekom Adamsova testa pretklona, pri čemu se skoliometrom mjeri kut rotacije trupa (ATR – Angle of Trunk Rotation). Mjerenje se provodi na relevantnim razinama kralježnice, osobito ondje gdje su vidljive torakalne ili lumbalne asimetrije.
Dobivene vrijednosti omogućuju kvantificiranje asimetrije trupa i predstavljaju koristan klinički parametar za početnu procjenu i praćenje promjena tijekom vremena. Važno je razlikovati kut rotacije trupa od stvarne rotacije kralježaka. Skoliometrija ne mjeri izravno rotaciju kralježaka niti može zamijeniti radiološku procjenu skolioze. Ovisno o kliničkom nalazu, dobi pacijenta i drugim čimbenicima rizika, rezultati skoliometrije mogu upućivati na potrebu za dodatnom medicinskom obradom.
Analiza RTG nalaza: Cobbov kut i Risserov znak
Kod pacijenata s dijagnosticiranom skoliozom važan dio fizioterapijske procjene predstavlja pregled postojeće radiološke dokumentacije. Cobbov kut standardna je radiološka mjera veličine skoliotične krivine u frontalnoj ravnini. Uz njegovu vrijednost, za planiranje specifičnog fizioterapijskog programa važni su lokalizacija i oblik krivine, njezine kompenzacijske komponente te sagitalni profil kralježnice. Kod djece i adolescenata posebna se pozornost posvećuje procjeni koštane zrelosti i preostalog rasta, jer su oni važni čimbenici rizika za progresiju skolioze.
Risserov znak jedan je od pokazatelja koštane zrelosti, no njegova se vrijednost razmatra zajedno s drugim kliničkim i radiološkim parametrima, poput dobi i dinamike rasta. Fizioterapijska procjena radiološke dokumentacije služi boljem razumijevanju karakteristika deformiteta i planiranju odgovarajućih terapijskih postupaka, dok medicinsku dijagnozu i indikaciju za dodatne radiološke pretrage određuje liječnik.
Funkcionalna procjena: fleksibilnost i mogućnost aktivne korekcije
Osim posture u mirovanju, važan dio fizioterapijske procjene odnosi se na fleksibilnost kralježnice, kontrolu položaja tijela i mogućnost izvođenja aktivne autokorekcije. Fizioterapeut procjenjuje sposobnost pacijenta da prepozna i promijeni položaj pojedinih dijelova trupa, uspostavi odgovarajuću posturalnu kontrolu te održava korektivni položaj tijekom disanja i izvođenja pokreta. Ovisno o individualnim potrebama, procjena može uključivati i dodatno testiranje mišićne snage, izdržljivosti, ravnoteže i funkcionalnih sposobnosti.
Važno je razlikovati mogućnost aktivne korekcije posture od strukturalne fleksibilnosti skoliotične krivine. Iako su međusobno povezane, one ne predstavljaju istovjetne karakteristike deformiteta. Dobiveni podaci omogućuju prilagodbu početnih položaja, odabir specifičnih vježbi i određivanje odgovarajuće razine zahtjevnosti terapijskog programa. Prema potrebi, klinička procjena može se nadopuniti instrumentalnim metodama analize površine leđa i posture, koje pružaju dodatne informacije o obliku trupa i posturalnim asimetrijama, ali ne zamjenjuju radiološku dijagnostiku skolioze.
Tko provodi procjenu posture: ortoped, fizijatar ili fizioterapeut?
Roditelji i pacijenti često se pitaju kome se prvo obratiti kada primijete asimetriju u držanju. Odgovor ovisi o tome postoji li sumnja na deformitet kralježnice, je li dijagnoza već postavljena te je li potrebna medicinska obrada ili fizioterapijska procjena. Ortoped, fizijatar i fizioterapeut imaju različite, ali međusobno povezane uloge u procjeni i konzervativnom liječenju deformiteta kralježnice.
Uloge različitih stručnjaka u procjeni skolioze
Ortoped je liječnik specijaliziran za bolesti i poremećaje mišićno-koštanog sustava. U slučaju skolioze provodi medicinsku procjenu, postavlja dijagnozu, analizira radiološke nalaze i određuje odgovarajući način liječenja. Ovisno o karakteristikama skolioze, dobi pacijenta i riziku progresije, liječenje može uključivati praćenje, specifične fizioterapijske vježbe, ortotsko liječenje ili, kod određenih indikacija, kirurško liječenje.
Fizijatar je liječnik specijaliziran za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Sudjeluje u dijagnostici, procjeni funkcionalnog stanja i planiranju konzervativnog liječenja, uključujući rehabilitacijske postupke i praćenje njihovih rezultata. Fizioterapeut provodi detaljnu fizioterapijsku procjenu posture, pokretljivosti, posturalne kontrole i funkcionalnih sposobnosti pacijenta.
Fizioterapeut dodatno educiran za specifične fizioterapijske vježbe za skoliozu (PSSE), poput Schroth metode, na temelju kliničkog nalaza i dostupne medicinske dokumentacije izrađuje individualizirani program vježbi usmjeren na trodimenzionalnu autokorekciju, posturalnu stabilnost i funkcionalne ciljeve. Suradnja liječnika i fizioterapeuta važna je za usklađivanje medicinskog praćenja i fizioterapijskog programa, osobito kod djece i adolescenata s povećanim rizikom progresije skolioze.
Kada je potreban liječnički pregled, a kada fizioterapijska procjena?
Ako roditelji primijete asimetriju ramena, lopatica, struka ili druge promjene u držanju djeteta, preporučuje se stručna procjena kako bi se utvrdilo postoji li sumnja na deformitet kralježnice. Početnu kliničku procjenu može provesti odgovarajuće educiran zdravstveni stručnjak, uključujući fizioterapeuta. Ako nalazi upućuju na moguću skoliozu, pacijenta je potrebno uputiti liječniku radi daljnje dijagnostičke obrade i eventualne radiološke potvrde dijagnoze.
Kod pacijenata s već dijagnosticiranom skoliozom fizioterapijska procjena važan je korak u planiranju individualiziranog programa specifičnih vježbi. Važno je naglasiti da fizioterapijska procjena ne zamjenjuje liječnički pregled i medicinsko praćenje skolioze, već predstavlja njegovu nadopunu u okviru konzervativnog liječenja.
Važnost specijalizirane edukacije: ISST Schroth metoda
Rad s pacijentima koji imaju skoliozu zahtijeva poznavanje trodimenzionalnih karakteristika deformiteta kralježnice, posturalnih kompenzacija i principa specifične autokorekcije. ISST (International Schroth 3-Dimensional Scoliosis Therapy) međunarodni je edukacijski program usmjeren na primjenu Schroth metode u konzervativnom liječenju skolioze i drugih deformiteta kralježnice. Edukacija obuhvaća procjenu i klasifikaciju skoliotičnih krivina, principe trodimenzionalne korekcije, specifične tehnike disanja te planiranje i provođenje individualiziranog fizioterapijskog programa.
Petra Šimac, osnivačica Scolio Pointa u Splitu, fizioterapeutkinja je i međunarodna instruktorica ISST Schroth metode. Uz klinički rad s pacijentima, provodi i stručne edukacije fizioterapeuta za primjenu ove metode. Instruktorski status podrazumijeva dodatne edukacijske kompetencije i iskustvo u poučavanju Schroth metode, što doprinosi stručnom pristupu procjeni i planiranju individualizirane fizioterapije u Scolio Pointu. -možete službeni ISST registar tagat pod “međnarodna instruktorica isst schroth metode”
Kako izgleda procjena posture u Scolio Pointu?
Prvi dolazak u Scolio Point započinje razgovorom i detaljnom fizioterapijskom procjenom, čiji je cilj prepoznati posturalne asimetrije, procijeniti funkcionalne sposobnosti pacijenta i, kod već dijagnosticiranih deformiteta kralježnice, prikupiti informacije potrebne za planiranje individualiziranog terapijskog programa.
Anamneza i analiza medicinske dokumentacije
Procjena započinje uzimanjem anamneze i pregledom postojeće medicinske dokumentacije. Ako pacijent već ima RTG snimke, nalaze ortopeda ili fizijatra te dokumentaciju o prethodnom liječenju, preporučuje se ponijeti ih na prvi dolazak. Posebna pozornost posvećuje se podacima o rastu i razvoju kod djece i adolescenata, prethodnim promjenama skoliotične krivine, eventualnom nošenju ortoze i dosadašnjoj fizioterapiji.
Vizualna klinička procjena posture
Slijedi analiza posture u stojećem položaju, sprijeda, sa strane i straga. Fizioterapeut procjenjuje položaj glave, ramena, lopatica i zdjelice, simetriju trupa te sagitalni profil kralježnice. Na taj se način prepoznaju posturalna odstupanja i kompenzacijski obrasci važni za daljnju procjenu.
Adamsov test i skoliometrija
Tijekom Adamsova testa pretklona procjenjuju se asimetrije trupa, a skoliometrom se mjeri kut rotacije trupa (ATR) na relevantnim razinama kralježnice. Dobivene vrijednosti dokumentiraju se kako bi se omogućilo praćenje eventualnih promjena tijekom vremena.
Funkcionalna procjena
Funkcionalna procjena uključuje analizu fleksibilnosti kralježnice, posturalne kontrole i mogućnosti izvođenja aktivne autokorekcije. Prema potrebi provode se i dodatni testovi pokretljivosti, mišićne snage, izdržljivosti i ravnoteže.
Izrada individualnog fizioterapijskog plana
Na temelju prikupljenih podataka, kliničkog nalaza i dostupne medicinske dokumentacije određuju se individualni terapijski ciljevi. Kod pacijenata s dijagnosticiranom skoliozom izrađuje se plan specifičnog fizioterapijskog programa koji uključuje odabir odgovarajućih korektivnih položaja, vježbi i tehnika disanja te postupno usvajanje trodimenzionalne autokorekcije.
Pacijent i, kada je riječ o djetetu, roditelji dobivaju objašnjenje rezultata procjene, preporuke za daljnje postupanje i informacije o planiranom tijeku fizioterapije. Ako tijekom procjene postoje nalazi koji upućuju na potrebu za dodatnom medicinskom obradom, preporučuje se odgovarajući liječnički pregled.

Koliko često treba ponavljati procjenu posture?
Procjena posture nije jednokratan postupak. Kontrolne procjene provode se tijekom fizioterapije kako bi se pratile promjene u posturalnim asimetrijama, funkcionalnim sposobnostima i mogućnosti aktivne autokorekcije te prema potrebi prilagodio terapijski program.
Učestalost kontrolnih procjena ovisi o dobi pacijenta, karakteristikama deformiteta kralježnice, stupnju koštane zrelosti, riziku progresije i ciljevima fizioterapije.
Djeca u fazi rasta: učestalost kontrola
Kod djece i adolescenata koji su još u fazi rasta postoji povećan rizik od progresije skolioze, osobito tijekom razdoblja ubrzanog rasta. Zbog toga su redovite kontrolne procjene posebno važne. Njihova učestalost određuje se individualno, uzimajući u obzir veličinu skoliotične krivine, koštanu zrelost, dinamiku rasta i prethodno zabilježene promjene.Kod djece s dijagnosticiranom skoliozom liječničke kontrole često se planiraju u razmacima od nekoliko mjeseci, ovisno o riziku progresije, dok se fizioterapijske procjene provode prema potrebama terapijskog programa. Cilj je pravovremeno prepoznati promjene u kliničkom nalazu, pratiti mogućnosti aktivne korekcije i prilagoditi fizioterapijski program. Ako postoji sumnja na progresiju skolioze, potrebna je odgovarajuća liječnička procjena.
Odrasli pacijenti: koliko često provoditi kontrolne procjene?
Kod odraslih pacijenata, nakon završetka koštanog rasta, skoliotične krivine mogu ostati stabilne, ali kod određenog broja osoba mogu i dalje napredovati. Rizik progresije ovisi o različitim čimbenicima, uključujući veličinu i karakteristike krivine te prisutnost degenerativnih promjena kralježnice. Učestalost fizioterapijskih kontrola određuje se individualno, ovisno o kliničkom stanju, prisutnosti simptoma, funkcionalnim ograničenjima i ciljevima terapije.Kontrolnim procjenama prate se posturalne promjene, pokretljivost, funkcionalne sposobnosti i mogućnost održavanja usvojene autokorekcije. Prema dobivenim rezultatima fizioterapijski program može se prilagoditi kako bi odgovarao trenutačnim potrebama pacijenta. Važno je naglasiti da redovito provođenje vježbi može pridonijeti poboljšanju funkcionalnih sposobnosti i kvalitete života, ali ne jamči sprječavanje progresije skoliotične krivine.
Što donijeti na prvu procjenu posture u Scolio Pointu?
Kako bi prva procjena bila što kvalitetnija, preporučuje se ponijeti svu dostupnu medicinsku dokumentaciju, uključujući RTG snimke i radiološke nalaze, nalaze ortopeda ili fizijatra te dokumentaciju o prethodnom liječenju i fizioterapiji, ako postoji.
Korisno je pripremiti i informacije o tegobama ili promjenama koje su potaknule dolazak na procjenu, primjerice kada je posturalna asimetrija prvi put primijećena, je li se mijenjala tijekom vremena te postoje li bolovi ili druga funkcionalna ograničenja. Za pregled se preporučuje udobna odjeća koja omogućuje nesmetanu procjenu posture i pokretljivosti.
Budući da je za detaljnu vizualnu analizu potrebno jasno vidjeti leđa i položaj trupa, pregled se može provoditi u odgovarajućoj sportskoj odjeći. Ako na procjenu dolazi dijete, korisno je unaprijed mu objasniti da pregled uključuje jednostavne i bezbolne postupke, poput promatranja držanja, pretklona i mjerenja asimetrija trupa. Nakon završene procjene pacijentu, odnosno roditeljima, objašnjavaju se rezultati kliničkog nalaza i daju preporuke za daljnje postupanje.
Kod pacijenata s dijagnosticiranom skoliozom ili drugim deformitetima kralježnice, na temelju prikupljenih podataka određuju se individualni terapijski ciljevi i predlaže odgovarajući fizioterapijski program. Ako primjećujete asimetriju u držanju kod sebe ili djeteta, ili već imate dijagnosticiran deformitet kralježnice, pravovremena stručna procjena može pomoći u prepoznavanju promjena i planiranju odgovarajućih daljnjih postupaka.
Pravodobna stručna procjena može pomoći da bolje razumijete stanje i odaberete najprikladniji pristup za sebe ili svoje dijete.
Najčešće postavljana pitanja u vezi s procjenom posture kralježnice
Može li se procjena posture napraviti bez RTG nalaza?
Može li se procjena posture napraviti bez RTG nalaza?
Da. Vizualna analiza, Adamsov test i skoliometrija mogu se provesti i bez RTG snimke, i često su dovoljni za procjenu blažih asimetrija ili za praćenje tijekom terapije. RTG nalaz postaje relevantan kada je potrebno precizno odrediti Cobbov kut i Risserov znak, na primjer kod sumnje na izraženiju krivinu ili kada odluku o daljnjim koracima donosi ortoped.
Koliko traje prva procjena posture?
Koliko traje prva procjena posture?
Prva procjena posture u Scolio Pointu obično traje između 45 i 60 minuta. Uključuje razgovor s pacijentom, pregled postojeće medicinske dokumentacije, kliničku i funkcionalnu procjenu te objašnjenje rezultata i preporuka za daljnje postupanje. Trajanje može varirati ovisno o složenosti kliničkog slučaja.
Treba li dijete skinuti odjeću za procjenu?
Treba li dijete skinuti odjeću za procjenu?
Za kvalitetnu procjenu potrebno je jasno vidjeti leđa, ramena, struk i položaj zdjelice. Stoga se preporučuje odgovarajuća sportska odjeća ili donje rublje koje omogućuje nesmetan pregled. Pregled se provodi uz poštovanje privatnosti i ugode djeteta, a roditelj može biti prisutan tijekom procjene.
Može li procjena posture zamijeniti RTG?
Može li procjena posture zamijeniti RTG?
Ne. Klinička procjena omogućuje prepoznavanje asimetrija trupa, mjerenje kuta rotacije trupa (ATR) i praćenje određenih promjena tijekom vremena, ali ne može zamijeniti radiološku dijagnostiku kada je ona medicinski indicirana.
RTG snimka omogućuje mjerenje Cobbova kuta, a na odgovarajućim snimkama može se procijeniti i koštana zrelost, primjerice Risserovim znakom. Ipak, RTG nije potreban pri svakoj fizioterapijskoj kontroli. O potrebi i učestalosti radiološkog snimanja odlučuje liječnik, uzimajući u obzir klinički nalaz i rizik progresije skolioze.
Znanstveni izvori:
- Negrini S, Donzelli S, Aulisa AG, i sur. (2018).
2016 SOSORT guidelines: orthopaedic and rehabilitation treatment of idiopathic scoliosis during growth. Scoliosis and Spinal Disorders, 13, 3. - Bunnell WP. (1984). An objective criterion for scoliosis screening. The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume, 66(9), 1381–1387.
- Lonstein JE, Carlson JM. (1984). The prediction of curve progression in untreated idiopathic scoliosis during growth. The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume, 66(7), 1061–1071.
- Schreiber S, Parent EC, Khodayari Moez E, i sur. (2016). Schroth Physiotherapeutic Scoliosis-Specific Exercises Added to the Standard of Care Lead to Better Cobb Angle Outcomes in Adolescents with Idiopathic Scoliosis – an Assessor and Statistician Blinded Randomized Controlled Trial. PLOS ONE, 11(12), e0168746.
- Kuru T, Yeldan İ, Dereli EE, i sur. (2016). The efficacy of three-dimensional Schroth exercises in adolescent idiopathic scoliosis: a randomised controlled clinical trial. Clinical Rehabilitation, 30(2), 181–190.
- Weinstein SL, Ponseti IV. (1983). Curve progression in idiopathic scoliosis. The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume, 65(4), 447–455.